Oglasi
Stručnjaci su zabrinuti zbog ponavljajućeg ciklusa dugova nakon reprogramiranja. Program Desenrola, inicijativa savezne vlade za izmirivanje dugova, mogao bi postati zamka ako milioni Brazilaca koji povrate kredibilitet na tržištu ne budu znali upravljati svojim finansijskim sredstvima, navode stručnjaci za InfoMoney.
U mjesecu pokretanja, Desenrola je ostvario 9,5 milijardi R$ u finansijskim sporazumima, samo u kategoriji 2, gdje zaduženi klijenti rješavaju svoje bankarske obaveze direktno s bankama pod povoljnijim uslovima, nedavno je objavila Brazilska federacija banaka (Febraban).
Oglasi
Febraban pojašnjava da ova kategorija obuhvata klijente koji imaju mjesečni prihod veći od 2 minimalne plate i manji od 20 hiljada R$ te koji nisu dio Jedinstvenog registra savezne vlade.
Od 17. jula do 18. augusta, pregovori o dugovima rezultirali su sklapanjem 1,5 miliona sporazuma, obuhvativši oko 1,1 milion bankarskih klijenata. Učešće u programu trajat će do 31. decembra.
U septembru, druga faza projekta namjerava pomoći potrošačima s prihodima do dvije minimalne plaće ili onima koji su upisani u Jedinstveni registar. Ovaj segment, koji se smatra grupom s nižim prihodima, imat će priliku podmiriti dugovanja do 5.000 R$ različitih vrsta.
Rezultati i uticaj programa Desenrola
Pročitajte i: Desenrola Brasil: Velike trgovine unaprijed omogućavaju refinansiranje dugova
„U početku je cilj smanjiti broj neplatiša. Međutim, mnogi iz neizmirenih obaveza prelaze u novi dug putem refinansiranja. To znači da preuzimaju novu finansijsku obavezu“, ističe Cintia Senna, stručnjakinja za finansije i doktorandica na Florida Christian University (FCU).
Statistike Nacionalne konfederacije trgovine robom, uslugama i turizmom (CNC) otkrivaju da je udio prezaduženih porodica u Brazilu blago pao sa 78,5% u junu na 78,1% u julu. To je prvi pad od novembra 2022. godine, a CNC pripisuje Desenroli zaslugu za to.
„Bez dobrog finansijskog upravljanja i strukturiranog budžeta, vrlo je vjerovatno da će se ta osoba, koja je riješila prethodni dug, vratiti u istu situaciju jer neće moći da se nosi s novim ratama ili će preuzeti druge dugove“, analizira Luan Correia, viši stručnjak Unicreda za finansijsko obrazovanje.
Ekonomistkinja Ione Amorim ističe da program može biti opasan za potrošača jer se fokusira na simptom, a ne na izvor problema.
„Pojedinci direktno pregovaraju s bankama. Često imaju više povjerilaca, primaju različite ponude i moraju odlučiti koji je najbolji put. Kada su se za to pripremili? Jesu li imali potrebnu finansijsku pripremu? Ovaj pristup rješavanju dugova nije efikasan“, pita stručnjakinja, koja takođe vodi Idec (Brazilski institut za zaštitu potrošača).
Izazovi finansijskog upravljanja i potreba za obrazovanjem
Zbog nedostatka vještina u upravljanju finansijama, mnogi potrošači, kada učestvuju u programima poput Desenrola, ne analiziraju ponude na odgovarajući način i, pritisnuti potrebom, prihvataju uslove koji nisu povoljni.
„Nedavno sam se bavila slučajem povezanim s programom Desenrola: jedna osoba je imala dug od 3.000 R$. Ponuda je bila 96 rata po 187 R$. Gotovo 18.000 R$. Osam godina plaćanja iznosa šest puta većeg jednostavno zato što je rata bila „pristupačna“. Mogla je sačekati sljedeću fazu programa ili bolje procijeniti ponudu, ali se zbog nedovoljne pripremljenosti još više zadužila“, navodi Ione Amorim.
Zbog toga ekonomistica zagovara finansijsku edukaciju za one koji odobravaju kredite. „Mnogi na tržištu odobravaju kredite i provode reprogramiranje dugova na pretjeran i eksploatatorski način. Odnos s klijentom i dalje se odvija kroz stalnu zavisnost od kredita: klijent se zaduži do krajnjih granica, suočava se s finansijskim poteškoćama i reprogramira dug. U nekim situacijama nikada ne uspije otplatiti dug“, kritikuje.
Oglasi
Prema njenim riječima, odnos bi se trebao uspostaviti kratkoročno. „Koristite kredit, otplatite svoj dug i budite spremni zatražiti još kredita. Pravi dobar platiša je onaj koji započne i završi svoja plaćanja“, tvrdi Amorim.
Program finansijske edukacije može doprinijeti programu Desenrola Brasil
Prema Ministarstvu finansija, Desenrola će u septembru imati kurs finansijske pismenosti namijenjen stanovništvu s nižim primanjima.
„Kurs je od ključne važnosti kako bi korisnici programa razumjeli kako spriječiti nove slučajeve zaduživanja i ograničenja pristupa kreditu“, navodi ministarstvo u saopćenju, ne navodeći detalje o sadržaju niti o tome kako će javnost moći pristupiti kursu.
Ministarstvo izjavljuje da Desenrola „pruža način za odabir refinansiranja dugova, čineći renegocijaciju transparentnijom i povećavajući korisnikovo razumijevanje vlastite finansijske situacije. Ovaj proces također predstavlja oblik obrazovanja, u mjeri u kojoj pojedinac ovladava njime i restrukturira svoju finansijsku situaciju“.
Iako je program prvenstveno usmjeren na kategoriju stanovništva s nižim prihodima, pogrešno je misliti da se samo siromašniji suočavaju s nedostatkom finansijske pismenosti.
„Dovoljno je pogledati iznos sporazuma u okviru Desenrole u ovoj fazi: pojedinci koji zarađuju do 20 hiljada R$ pa se ipak suočavaju s dugovima jer ne upravljaju svojim resursima na odgovarajući način“, ističe Correia iz Unicreda.
Važno je naglasiti da, među najugroženijima, nejednakost na više nivoa značajno utiče na budžet. „Nezaposlenost, zdravstveni problemi i nedostatak opšteg pristupa takođe utiču“, primjećuje Senna.
Da li je imati dug nešto negativno?
Pročitajte i: Real Digital: Vlade procjenjuju izmjene u isplati naknada. Saznajte više!
Samo po sebi, imati dug nije negativno. Često dug može biti alat za ostvarivanje cilja, kao što je kupovina kuće ili ulaganje u obrazovanje. Pitanje je znati upravljati tim dugom na zdrav način, kako ne bi postao snježna grudva.
„Idealno je da dug ne prelazi 30% mjesečnih prihoda pojedinca. Iznad toga, situacija može izmaći kontroli“, savjetuje Correia.
„S druge strane, dugovi nastali zbog konzumerizma, bez jasno definisane svrhe, štetni su. Od suštinske je važnosti razumjeti razliku između željeti i trebati“, zaključuje Senna.
